HRVATSKE PLANINE

Nikina plasa

Preuzmite članak u .pdf formatu
Mrsinj - Nikina plasa KT HPO 14.6.
*************************************************

Mrsinj - Nikina plasa KT HPO 14.6.

Drago Špoljarić

Je li „Nikina plasa najviši vrh[1] brda Mrsinja …. “ (URL 1)? Nije, evo i zašto. Pojasnimo to analizom toponima na službenim kartama Državne geodetske uprave (DGU) - Hrvatskoj osnovnoj karti 1:5000 (HOK5) i topografskoj karti 1:25 000 (TK25) kao i s atribucijom toponima u Registru geografskih imena (RGI) (URL 2, URL 3). Analizirajući pritom i pojavljivanje tematskih toponima na starim kartama.

Toponimi Nikina plasa i Srčanik na službenim topografskim kartama Hrvatske

Na TK25 toponim Nikina plasa[2] ne imenuje omanji najviši vrh brda Mrsinj (mikroreljefni dio uzvisine), već njen prostraniji, površinom veći dio, izduženo uzvišenje obraslo šumom s nekoliko iskrčenih predjela (čistina) i prostranim travnatim proplankom na sjevero-zapadnoj padini (slika 1) (URL 2).

Slika 1. Isječak ortofoto karte (URL 2).

[1] Cvitanović: Geografski rječnik
vrh: mikroreljefni dio uzvisine različitih oblika i veličine koji svojom visinom strši u usporedni s razinom svoje bliže ili dalje okolice, a kojemu se mjestopisne (topografske) plohe, omeđene slojnicama (izohipsama), sve višom nadmorskom visinom ploštinski smanjuju i naposljetku prelaze u najvišu točku uzvisine - vrhunac.

[2] Skok (1972): Etimologijski rječnik hrvatskoga ….
plasä f (Istra, čakavski akcenat), također polj., rus., praslav. *polsa, »1 zemljište, polje, 2 iskrčeno zemljište, 3 čistina u šumi (Breşei, Istra), 4 toponim u sing., u pl. Plaše (Hrvatsko primorje, dio grada Rijeke), pridjevski toponim Ploški (od starijeg Plaše)« = plas m ili f (Vrbnik) »ravnica obrasla travom«.

Vršna točka nije imenovana, samo je označena kotom 1267 (slika 2). Prema RGI toponim Nikina plasa je atributno određen (vrsta objekta) kao dio planine Mrsinj (izvor imena TK200) (URL 3).

Slika 2. Isječak TK25 (URL 2).

Za razliku od TK25 na HOK5 nema toponima Nikina plasa ali je imenovana vršna točka Srčanik (1267,68 m) (slika 3). Prema Zbirci kartografskih znakova iz 1976. imena planina, gora, brda na Osnovnoj državnoj karti (ODK)[3] pišu se sans-serifnim fontom (velikim slovima) npr. MRSINJ a imena vrhova serifnim fontom (malim slovima) npr. Srčanik (Tip H). Toponim Srčanik nalazimo i na TK25, sjevero-zapadno od vršne točke, oko 1 km u naravi (slika 2 gore, u gornjem lijevom kutu). U RGI je toponim Srčanik atributno opisan kao vrh što odgovara stanju i na HOK5. Međutim, istoimeni toponim na TK25 je prema Zbirci kartografskih znakova iz 2020. također ime reljefnog oblika (planine, gore, brda, brijega, …) ali nije ime vrha, tako je imenovan dio planine, vjerojatno draga (slika 2, pogledaj slojnice). Kod toponima Srčanik na TK25 vidimo na Geoportalu u Prikazanom sadržaju sloja Geografska imena toponim Matina draga (slika 2, označeno bijelom kružnicom) koji je kartiran na HOK5 (slika 3).

[3] Na Geoportalu (URL 2) je list HOK5 5I14-34 koji sadržajno odgovara prekontroliranom listu ODK Titova Korenica -34 (Geokarta Beograd 1983.).

Slika 3. Isječak HOK5 (URL 2).

Vjerojatno je vrh Srčanik dobio ime po zeljastoj biljci uspravnih i krutih stabljika. Prema Hrvatskom jezičnom portalu drugo, botaničko značenje Srčànīk – bot., v. gencijana a gencijána – bot. Rod zeleni (Gentiana) iz porodice sirištara (Gentianaceae), podzemni plodovi žute gencijane (lincura G. lutea) sadrže gorke tvari koje se koriste u medicini; encijan, gorčica, srčanik (URL 8). Forenbacher (1990) u kapitalnoj knjizi Velebit i njegov biljni svijet između ostaloga piše: „… Od tridesetak evropskih vrsta na području Hrvatske ih raste petnaestak, a gotovo polovica i na Velebitu. To su žuta sirištara (slika 4, URL 9) ili srčanik (Gentiana lutea), šumska sirištara (G. asclepiadea), … „ (545. str.).

Slika 4. Žuta sirištara ili srčanik (URL 9).

Toponimi Nikina plasa i Srčanik na kartama i katastarskom planu iz A-U izmjera

Pouzdanost položaja i visina vrhova, općenito toponima na starim kartama povećana je od doba vojnih triangulacijskih i topografskih izmjera Habsburške monarhije (kasnije A-U monarhije).

Na karti iz I. vojne izmjere Karlstädter Generalat (1774–1775) - First Military Survey nema kote ni imena vrha samo toponim B. Merzin / B. Merszin (B. – Berg = planina) (URL 4). A na karti iz II. vojne izmjere Croatia (1865–1869) - Second military survey of the Habsburg Empire označena je (znak za trig. točku) i imenovana vršna točka Metla TP. 669,34 (TP. - Trigonometrischer Punkt) (slika 5, URL 5). Premda je ime vršne točke Metla, visina (669,34 x 1,896484 = 1269,4 m) i položaj (koordinate) odgovaraju vrhu Srčanik (1267,7 m) na Nikinoj plasi. Na službenoj TK25 vrh Metlica (1163,5 m) je oko 1 km južnije od Srčanika.

Slika 5. Isječak Croatia (1865–1869) - Second military survey … (URL 5).

Na karti iz III. vojne izmjere Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000) označena je (znak za trig. točku) i imenovana vršna točka Mrzin s kotom 1269 (visina vršne točke prema službenim kartama je 1268 m) (slika 6, URL 6). Ni na ovoj karti nemamo toponime Srčanik i Nikina plasa.

Slika 6. Isječak Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey… (URL 6).

Na katastarskom planu Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) to planinsko područje nije kartirano (URL 7).

Toponimi Nikina plasa i Srčanik na službenim topografskim kartama bivše države

Izradba i izdavanje listova TK25 u SFRJ bilo je centralizirano i u nadležnosti Vojnogeografskog institu (VGI) iz Beograda. Na kartama analiziranoga područja u oba izdanja TK25 nalazimo toponime Nikina plasa i Srčanik pritom je toponim Srčanik najvjerojatnije (prema Zbirci kartografskih znakova iz 2020.) ime dijela planine Mrsinj (vjerojatno draga) a ne ime vrha (slika 7, pogledaj slojnice). Ti su toponimi i na hrvatskim izdanjima TK25 i dodatno atributno opisani u RGI.

Slika 7. Isječak TK25 Korenica 420-3-2, (VGI 1983., drugo izdanje) (URL 10).

Izradba listova Osnovne državne karte (ODK) nije bila centralizirana već su izrađivani u geodetskim zavodima u nadležnosti Republičkih geodetskih uprava. List Korenica 5I14-34 (HOK5, URL 2) sadržajno odgovara prekontroliranom listu ODK Titova Korenica -34 koji je izrađen 1983. (Geokarta Beograd). Jesu li geodeti pri ondašnjoj topografskoj izmjeri u mjerilu 1:5000 prvi puta pridružili vršnom dijelu (vrhu) Nikine plase ime Srčanik?

Umjesto zaključka

Na kartama iz doba vojnih izmjera hrvatskih zemalja u Habsburškoj (kasnije A-U) monarhiji nema toponima Nikina plasa i Srčanik. Ti su toponimi, vjerojatno, prvi puta navedeni na kartama HOK5 i TK25 iz prve i druge topografske izmjere SFRJ a slijedom i na kartama u Republici Hrvatskoj. Pritom je toponim Srčanik, ime vrha Nikine plase, najvjerojatnije prvi puta kartiran 1983. godine na ODK (a slijedom i na HOK5) ali ne i na TK25.

Izvori

Cvitanović, A.: Geografski rječnik, Hrvatsko geografsko društvo, Zadar 2002.
Forenbacher, S.: Velebit i njegov biljni svijet, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Skok, P.: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga druga K - poni, JAZU, Zagreb 1972.

Mrežne adrese

URL 1: HPS, Hrvatski vrhovi, KT HPO – popis i informacije (28. 1. 2026.)
URL 2: DGU, Geoportal (28. 1. 2026.)
URL 3: DGU, Registar geografskih imena (28. 1. 2026.)
URL 4: Karlstädter Generalat (1774–1775) - First Military Survey (28. 1. 2026.)
URL 5: Croatia (1865–1869) - Second military survey of the Habsburg Empire (28. 1. 2026.)
URL 6: Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000) (28. 1. 2026.)
URL 7: Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) (28. 1. 2026.)
URL 8: DGU, Hrvatski jezični portal (28. 1. 2026.)
URL 9: DGU, Srčanik, Gentiana lutea (28. 1. 2026.)
URL 10: Topografska karta 1:25 000, list Korenica 420-3-2, VGI 1983., drugo izdanje, (28. 1. 2026.)

objavljeno 4. 2. 2026.